Božićni mitovi i legende
Tradicija proslave Božića, kao svjetskog blagdana u kojem punašni starac u crvenoj odjeći leti oko svijeta kako bi podijelio darove djeci, nije prastara.
No proslava Božićnih blagdana dolazi još od davnih vremena i nekih prastarih običaja i legendi, koje ljudi diljem svijeta štuju već stoljećima. Promjena godišnjih doba i skraćeno dnevno vrijeme ujesen, a pogotovo zimi i u kombinaciji s ljudskom potragom za svrhom i značenjem vlastite egzistencije, sve je to doprinijelo, kao i u mnogočemu drugom, oblikovanju blagdana Božića, kojeg poznajemo danas.
Samo u posljednjih 100-injak godina, rodili su se bizarni mitovi i legende oko Božića i svega vezanog uz taj blagdan. Za neke od tih čudnih mitova ste možda i sami čuli.
Rješiti se zle nesreće – Za početak, unutar 12 dana od samog Božića, morate maknuti božićno drvce, ili će nesreća zadesiti kućanstvo koje se tog nije držalo. Tako glasi mit kojeg smo vam odlučili predstaviti kao prvog u nizu bizarnih. Prema tome, pripazite na dane nakon Božića, a pogotovo da drvce ukloniti prije blagdana Tri kralja 6. siječnja.
Tradicija kićenja bora blistavim ukrasima, prema jednoj od legendi, tako dolazi iz Njemačke. Naime, tamo je u prošlosti, kaže priča, živjela siromašna žena, koja je htjela božićno drvce okititi za djecu, ali nije imala čime. Na sam Badnjak, pauci su oko bora sapleli mreže, a jedan mudrac koji je prolazio pored kuće te siromašne žene, bio je zadivljen prizorom i izrekao je blagoslov na drvce i kućanstvo. Ujutro, paukove mreže zasjale su srebrnim sjajem pod zrakama sunca te je prekrasan prizor razveselio ženu i njezinu djecu.
Magična biljka – Za imelu se vjeruje kako je pak magična biljka, a u stara vremena, druidi su je smatrali svetom. U božićno vrijeme, s njezinih grana bi se otkidale mladice, koje su nosioca štitile od zlih duhova. I Rimljani su smatrali kako je imela sveta biljka, pa bi u vrijeme Božića ukrašavali glave njezinim mladicama, kako bi se zaštitili od zla.
Evo još jednog zanimljivog božićnog mita, a dolazi nam iz Nizozemske. Tamo djeca već dugo vremena vjeruju kako će stavljanje šećera i sijena u obuću na badnju večer, udobrovoljiti Djeda Mraza i nahraniti njegove sobove. Kao nagradu, naravno, ujutro bi ih dočekala obuća puna igračaka.
Darivanje na Tri kralja, a ne Božić
U Italiji, s druge strane, djeca poklone dobivaju u velikim staklenim posudama, ali ne za Božić, već na blagdan Tri kralja, 6. siječnja. Legenda kaže kako darove donosi La Befana, dobra vještica, koja u kuće ulazi kroz dimnjake leteći na metli i puni staklenke darovima, Staklenke još nazivaju i urnama sudbine.
Neke stare legende isto tako govore kako 12 dana božićnih blagdana predviđaju, odnosno predskazuju kakvo će vrijeme biti u idućoj godini.
Životinje kleče na badnje veče – Možda i najčudniji mit nam dolazi iz keltskih legendi, a u njemu se kaže, kako osobe koje su rođene na sam Božić mogu vidjeti ‘sitna bića’ (vile i ostala vilinska bića).
U Velikoj Britaniji, Francuskoj i Belgiji, vjeruje se kako sve domaće životinje na obiteljskim farmama, kleknu na badnju večer. U Engleskoj, legenda kaže kako pčele ‘odzuje’ 100. psalm na badnju večer. Naravno, taj mit, legenda ili čista besmislica, ako hoćete, nikad nije potvrđena, a jedan američki pčelar na svojem je blogu napisao kako je zapravo obavio taj ‘eksperiment’. Naravno, pčele su mu zujale, ali koju melodiju, to je bilo nedokučivo za njega.
‘Božićna zvijezda’ – Jeste li čuli za cvijet ‘božićna zvijezda’? Nju je u Meksiku 1828. godine otkrio američki veleposlanik Joel Poinsette, po kojem je taj cvijet i dobio ime – poinsettia (Euphorbia Pulcherrima). No, legenda kaže kako su dvoje djece, brat i sestra, u jednom meksičkom selu kao ukras prilikom slaganja jaslica donijeli vrlo ružnu i neuglednu biljku kao ukras. Kako su bili siromašni i nisu mogli kupiti ukras, ubrali su biljku koja je rasla pored ograde njihove kućice.
Ostala djeca su im se rugala zbog ružnog cvijeta, no na božićno jutro, župnika u selu te sve ostale seljane dočekao je neočekivan prizor. Neugledna biljka preko noći je procvala u predivan cvijet i postala ‘zvijezda’ čitavih jaslica izgledom. pa su brat i sestra biljki nadjenuli ime ‘božićna zvijezda.
